Život s dijabetesom
Sve o šećernoj bolesti: uzroci, simptomi, globalni utjecaj i liječenje. Saznajte više ovdje.
šećernoj bolesti
Što je šećerna bolest (dijabetes)?
Za početak, šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus) kronična je metabolička bolest, odnosno dugoročno oboljenje koje utječe na način na koji tijelo probavlja hranu. Kako se hrana razgrađuje na male molekule koje stanice tijela upotrebljavaju kao izvor energije, ugljikohidrati se uglavnom pretvaraju u glukozu, koja se zatim otpušta u krvotok.
Prisutnost šećera u krvi naziva se glikemija, a razinu šećera u krvi kontrolira inzulin, hormon koji luči gušterača, organ koji se nalazi u trbuhu. Jednostavnim rječnikom, inzulin djeluje kao ključ koji omogućuje šećeru iz krvi da uđe u stanice tijela i tako smanjuje razinu šećera u krvi. To je tzv. hipoglikemijski učinak.
Kod šećerne bolesti tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina, ili pak proizvodi inzulin, ali ga ne može ga upotrijebiti na odgovarajući način, što se naziva inzulinska rezistencija. U oba slučaja razina šećera u krvi premašuje zdravu razinu glukoze u krvi, što može biti izrazito štetno.1
Kako se postavlja dijagnoza šećerne bolesti?
Dijagnoza se postavlja na temelju pretraga šećera u krvi u različitim kontekstima: natašte, prije i nakon konzumacije tekućine koja sadržava glukozu, s pomoću testa hemoglobina A1c (HbA1c) za mjerenje prosječne vrijednosti šećera u krvi u protekla dva do tri mjeseca ili nasumičnim ispitivanjima šećera u krvi. Kod drugih oblika šećerne bolesti osim tipa 2 potrebno je provesti druge pretrage.2
Kako se postavlja dijagnoza šećerne bolesti tipa 2?
Dijagnoza šećerne bolesti tipa 2 postavlja se na razne načine. Svaku pretragu obično treba ponoviti idućeg dana kako bi se postavila dijagnoza. Pretrage se obavljaju u zdravstvenim ustanovama (u liječničkoj ordinaciji ili u laboratoriju). Ako liječnik utvrdi kako imate vrlo povišenu razinu glukoze u krvi ili ako imate klasične simptome povišene glukoze u krvi uz dodatak jedne pozitivne pretrage, dijagnoza šećerne bolesti može se postaviti i bez ponavljanja pretrage. Tri pretrage koje se opisuju u nastavku često se primjenjuju u postavljanju dijagnoze.3
HbA1C: testom HbA1C mjeri se prosječna vrijednost glukoze u krvi u protekla dva do tri mjeseca. Prednosti te pretrage jesu da ne morate biti natašte i ne morate konzumirati nikakvu tekućinu. Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se ako je HbA1C ≥ 6,5 %.
Test glukoze u plazmi natašte (FPG): mjeri razinu glukoze u krvi dok ste natašte. Natašte znači da niste konzumirali hranu ni tekućine (osim vode) najmanje osam sati prije pretrage. Pretraga se obično obavlja rano ujutro, prije doručka. Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se ako je razina glukoze u krvi natašte ≥ 7 mmo/L.
Test oralne podnošljivosti glukoze (OGTT): riječ je o pretrazi koja traje dva sata, a mjeri vrijednost glukoze u krvi prije konzumacije posebnog slatkog napitka i dva sata nakon toga. On liječniku daje informacije o načinu na koji vaše tijelo metabolizira glukozu. Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se ako je razina glukoze u krvi nakon dva sata ≥ 11 mmo/l.
Američko udruženje za šećernu bolest – Dijagnoza.
Globalna bolest
Obolijevaju li osobe često od šećerne bolesti?
Odgovor je DA. U skladu s podacima Međunarodne dijabetičke federacije od šećerne bolesti boluje 537 milijuna punoljetnih osoba u svijetu (1 od 10). Predviđa se da će ukupan broj dijabetičara porasti na 643 milijuna do 2030. godine (1 od 9 punoljetnih osoba), odnosno 784 milijuna do 2045. godine (1 od 8 punoljetnih osoba). Od šećerne bolesti 2021. godine umrlo je 6,7 milijuna osoba – to je jedna osoba svakih 5 sekundi.4
Samo u SAD-u od šećerne bolesti boluje 37,3 milijuna punoljetnih osoba, a procjenjuje se kako jedan od svaka četiri dijabetičara ne zna da ima šećernu bolest.5 Isto se tako procjenjuje da je šećerna bolest bila izravan uzrok 1,5 milijuna smrti u cijelom svijetu u 2012. godini, a dodatnih 2,2 milijuna osoba umrlo je jer im je visoka razina glukoze u krvi povećala rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava i drugih bolesti.6
Više vrsta dijabetesa
Navodno postoje različite vrste šećerne bolesti. Je li to istina?
Tako je, iako je bolje reći da postoje različiti tipovi dijabetesa. Spomenut ćemo šećernu bolest tipa 1 i 2, pri čemu je tip 2 najčešći oblik šećerne bolesti od kojeg boluje oko 90 % dijabetičara. Obično pogađa punoljetne osobe koje razviju otpornost (rezistenciju) na inzulin ili čije tijelo ne proizvodi dovoljnu količinu inzulina. Simptomi šećerne bolesti tipa 2 kod nekih se bolesnika ne uoče godinama pa je stoga bitno obaviti pretrage šećera u krvi ako pripadate rizičnoj skupini, osobito zato što zdravim navikama možete odgoditi ili čak spriječiti pojavu šećerne bolesti tipa 2.6,7
Šećerna bolest tipa 1 nekad se nazivala mladenački ili dječji dijabetes (ili dijabetes ovisan o inzulinu), a javlja se kad gušterača ne proizvodi inzulin ili proizvodi jako malu količinu inzulina. Smatra se da je riječ o autoimunoj reakciji (imunološki sustav zabunom napada tijelo) od koje boluje oko 5 % svih oboljelih od šećerne bolesti. Za razliku od šećerne bolesti tipa 2, većina znakova i simptoma šećerne bolesti tipa 1 nastupa naglo i dijagnosticira se u djece, tinejdžera i adolescenata, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Šećernu bolest tipa 1 nije moguće spriječiti, a bolesnici moraju svakodnevno uzimati inzulin kako bi preživjeli.6,8
Iako postoje i drugi tipovi dijabetesa, ova je stranica posvećena liječenju šećerne bolesti tipa 2. Ako imate dodatna pitanja o šećernoj bolesti i njezinim oblicima, obratite se liječniku.
Prevencija dijabetesa
Navodno postoji nešto što se zove „preddijabetes”. Što je to?
Kod preddijabetesa razina glukoze u krvi povišena je, ali ne toliko da bi se postavila dijagnoza šećerne bolesti. Milijuni osoba diljem svijeta ne znaju da imaju predijabetes te je stoga važno vršiti probir.9
Osobe koje imaju preddijabetes mogu oboljeti od šećerne bolesti tipa 2 nakon određenog vremena. Postoji takozvano „pravilo trećina” – trećina osoba s preddijabetesom oboljet će od šećerne bolesti u narednih pet godina, trećina će ostati u preddijabetičkom stanju, a kod trećine razina šećera u krvi vratit će se na normalnu.10
Osobe s preddijabetesom imaju povišen rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava. Kontrolom tjelesne mase moguće je spriječiti razvoj šećerne bolesti i kardiovaskularne probleme u preddijabetičara.9
Literatura
7
Kutak zdravlja pruža personaliziran, provjeren
i ažuran sadržaj kako bismo osobama koje imaju više čimbenika rizika za razvoj bolesti srca
omogućili da žive zdravije. Slijedite naše dnevne aktivnosti i recepte kako biste
smanjili rizik od pojave srčanih problema.
Bolesti
Bolji život
Opće informacije
Platformu Kutak zdravlja razvili su i odobrili stručnjaci u području terapijskog liječenja u suradnji s udruženjima bolesnika i nutricionistima.
Sadržaj ne zamjenjuje liječnički savjet stručnjaka. Ako imate pitanje o zdravstvenom stanju, obvezno zatražite savjet liječnika ili drugog ovlaštenog pružatelja zdravstvene skrbi.
Datum posljednje izmjene: 6/30/2024
